Predsjednik Lovačkog saveza Crne Gore, Nikola Marković, dugogodišnji je sportista i lovni radnik. Za svoj rad i doprinos očuvanju prirode i razvoju lovstva nagrađen je nizom priznanja. O aktivnostima LSCG, ali i drugim temama Marković govori za „Dan”.
•Kako je pandemija uticala na rad LSCG?
–Kada je našu zemlju, kao i mnoge druge u svijetu, zahvatila pandemija koronavirusa aktivnosti na zaštiti divljači i drugi poslovi u lovstvu nisu stali. Svi oni su obavljani na način predviđen Zakonom o divljači i lovstvu i Vladinim propisima donesenim u vezi suzbijanja koronavirusa. Iskazujući visok stepen društvene odgovornosti, LSCG je uplatio na žiro-račun NKT-a 5.000 eura, u želji da pomogne napore države u suzbijanju koronavirusa. Mart je mjesec kada nastupa lovostaj i kad se u lovstvu donose izvještaji za prethodnu i planovi za narednu lovnu godinu koja traje od 1. aprila tekuće i završava se 3. marta sledeće godine. Korisnici lovišta dostavili su izvještaje i planove, a stručna služba LSCG, koja je radila i tokom pandemije, koordinirala je radom na donošenju ovih dokumenata i pružila pomoć prilikom njihove izrade. Urađena je baza podataka o izvršenim radovima i preduzetim mjerama u prethodnoj lovnoj godini, a Ministarstvu poljoprivrede podnesen je izvještaj o ostvarivanju obaveza korisnika lovišta. U ovom periodu završena je još jedna stručna publikacija, Priručnik o mjerama sigurnosti u lovu, i ona će uskoro biti dostupna lovcima i drugim ljubiteljima prirode i divljači.
•Kako ocjenjujete stanje u lovstvu Crne Gore?
–Lovstvo u Crnoj Gori uređeno je Zakonom o divljači i lovstvu donešenim u skladu sa Ustavom i pravnim sistemom Crne Gore, kao i opredjeljenjem naše države za evropske integracije. Lovišta u Crnoj Gori su na transparentan način data na korišćenje na period od 10 godina, a korisnici su lovačka društva i organizacije i javna preduzeća za uzgoj, zaštitu i lov divljači. Za sva dodijeljena lovišta donešeni su desetogodišnji planski dokumenti lovne osnove kojima su definisani osnovni ciljevi, smjernice i mjere za očuvanje i razvoj pojedinačnih vrsta divljači u lovištu, načela za intervencije u pojedinačnim vrstama divljači putem lova i druga pitanja od značaja za divljač i lovstvo. U lovištima Crne Gore u cilju uzgoja divljači, preduzete su mjere radi održavanja, obnavljanja i postizanja broja i kvaliteta divljači prema prirodnim i drugim mogućnostima staništa. Evidentan je rast brojnosti svih uzgojnih vrsta u lovištima Crne Gore: srna, divokoza, medvjeda, divlje svinje, zeca i jarebice kamenjarke, ali i ostalih vrsta što su potvrdili i evropski eksperti. Lovci uređuju svoja lovišta i u njima trenutno imamo izgrađenih 16 lovačkih domova i veliki broj uzgojno-tehničkih objekata. Zadnjih godina, iz sopstvenih prihoda, donacijama i pomoći između ostalih i LSCG izgrađeni su lovački domovi u: Pljevljima, Gusinju, Herceg Novom, Bijelom Polju, Petnjici i Zeti, a u izgradnji su u Velimlju i Žabljaku, što sa postojećim domovima širom Crne Gore predstavlja dobru infrastrukturu objekata za druženje i rad ukupne površine 2.229 m². Planira se izgradnja u Kotoru, Šavniku i Beranama. Lovci učestvuju u međunarodnim projekatima „Podrška kontroli i suzbijanju besnila i klasične kuge svinja“ i „Spremnost u slučaju pojave afričke kuge svinja na Balkanu“ dajući doprinos zaštiti zdravlja ljudi i održivom razvoju prirode i divljači. Rezultat ovakvog rada su očuvane populacije divljači i uređena lovišta pa stanjem u lovstvu možemo biti zadovoljni.
•Koji su to projekti koje ćete realizovati?
–Potrebno je nastaviti rad na održivom razvoju divljači, izgradnji infrastrukturnih objekata u lovištima, obrazovanju lovaca i lovočuvara, međunarodnoj saradnji i svim drugim poslovima u oblasti zaštite divljači i lovstva. Najavio bih da će LSCG, kao organizator obrazovanja odraslih, uskoro početi provođenje programa obrazovanja odraslih za sticanje stručne kvalifikacije čuvar lovišta-rezervata, u skladu sa Zakonom o obrazovanju odraslih i Zakonom o divljači i lovstvu.
•Na koji način se odvija saradnja LSCG sa organizacijama u regionu?
–Lovački savez je od 2003. godine punopravni član Svjetske asocijacije za očuvanje prirode i divljači i Federacije nacionalnih asocijacija lovaca EU unutar kojih ima plodnu saradnju sa drugim nacionalnim savezima lovaca, članicama ovih asocijacija. Saradnja sa savezima iz regiona je dobra i LSCG je inicirao i sa njima potpisao sporazum o saradnji pod sloganom „Divljač ne poznaje granice“. U pripremi je potpisivanje ovog sporazuma sa LS Sjeverne Makedonije, a posebno dobrom ocjenjujemo saradnju sa LS Slovenije.
•Koja je to divljač posebno ugrožena u Crnoj Gori?
–Crna Gora za razliku od mnogih evropskih zemalja ima očuvane populacije mnogih vrsta zahvaljujući dobrim i očuvanim staništima i preduzimanju odgovarajućih mjera uzgoja, zaštite i racionalnog korišćenja realnog godišnjeg prirasta. Potrebno je i dalje, u cilju očuvanja populacija nastaviti sa provođenjem ovih mjera.A.Ć.\


Neprocjenjivo bogatstvo

•Da li su građani dovoljno informisani i svjesni značaja lova?
–Biodiverzitet je neprocjenjivo bogatstvo čije očuvanje dugujemo budućim generacijama. Lovci, od svih društvenih sudionika koji učestvuju u očuvanju biodiverziteta, imaju najznačajniju ulogu što prepoznaju državne institucije. Lovci su im punopravan partner prilikom donošenja odluka jer su znanjem i poznavanjem staništa i divljači najpouzdaniji izvor informacija. Lovačka društva i organizacije udruženi u LSCG prestavljaju najbrojnije udruženje građana u Crnoj Gori, a osim njihove uloge u očuvanju biodiverziteta imaju i značajnu ulogu u drugim sferama života naročito onim humanitarne prirode, pa su među prvima koji gase požare, pošumljavaju, čiste prirodu, priskaču u pomoć ljudima u nevolji, dobrovoljno daju krv... Redovno informišemo javnost o svim značajnim događajima u vezi divljači i lovstva ističući značaj u očuvanju prirode i divljači i ulogu lovaca u društvu u cjelini pa smatramo da je malo onih koji ne prepoznaju značaj lova i lovnih aktivnosti.

Lovna etika je važna

•Kako se postaje lovac? Šta biste poručili mladim ljudima koji žele da se bave lovom?
–Lovac je lice koje ima položen lovački ispit, lovnu dozvolu i lovnu kartu i obavlja osnovne zadatke lova: uzgoj, zaštitu, lov i korišćenje divljači i njenih djelova uz poštovanje lovačkih običaja i etike. Lovac se postaje polaganjem lovačkog ispita pred stručnom komisijom koju obrazuje Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja na predlog LSCG, nakon obavljene praktične obuke u lovištu gdje se obučava od strane stručnih lica koja su zaposlena kod korisnika lovišta i iskusnih lovaca i, uz korišćenje stručne literature, stiče potrebna znanja o prirodi, divljači i lovstvu. Lovac treba da poštuje načelo trajnosti korišćenja prirode i njime da se rukovodi u redovnom radu, lovu i u svim drugim aktivnostima u slobodnom vremenu.